Galaksije su ogromn sistemi - nakupine ogromnog broja zvijezda i međuzvjezdanog materijala. Obično sadrže nekoliko milijuna do nekoliko triliona zvijezda, koje se protežu u prostoru od nekoliko tisuča do nekoliko stotina tisuča svjetlosnih godina. Galaksije međusobno su pak udaljene milijunima svjetlosnih godina. Pojavljuju se u nekoliko različitih oblika: kao spiralne, eliptične, lentikularne i nepravilne galaksije.

Naš Sunčev sistem se nalazi u spiralnoj galaksiji koju zovemo Mliječni put (ili Kumova slama), promjera 100,000 svjetlosnih godina i debljine diska oko 1000 svjetlosnih godina, koja je dom za još oko 200 milijardi drugih zvijezda. Najbliža galaksija nam je Patuljasta galaksija u Strijelcu. Toliko je blizu (80,000 svjetlosnih godina od Sunca) je naš Mliječni put polako "guta". Slijedeča najbliža galaksija nam je Veliki Magellanov oblak, "svega" 170,000 svjetlosnih godina, dok je Andromedina galaksija M31, također spiralna, udaljena 2 300 000 svjetlosnih godina!

Spiralne galaksije

Spiralne galaksije obično se sastoje od dviju komponenti: ravni disk koji se največim dijelom sadrži međuzvjezdani materijal, zvijezde i mlade (otvorene) skupove zvijezda i od sferne komponente - haloa - koji sadrži stariju zvjezdanu populaciju bez međuzvjezdanog materijala, često sa mnogim kuglastim skupovima zvijezda.

To su "spiralne" galaksije bez spiralne strukture. U tim galaksijama je prestalo stvaranje mladih zvijezda jer je međuzvjezdani materijal potrošen več davno. Zbog toga sadrže največim dijelom samo staru populaciju zvijezda. Zbog svog izgleda i sastava, često se teško razlikuju od eliptičnih.

Eliptične galaksije

Kao što samo ime govori, te galaksije imaju eliptični oblik.

Obično sadrže vrlo malo međuzvjezdanog materijala i polulacije starih zvijezda.

Nepravilne galaksije

Zbog deformacije uslijed gravitacijskih utjecaja unutar galaksije ili zbog utjecaja susjednih galaksija, ove galaksije poprimaju različite oblike koji se ne mogu svrstati u oblik diska ili elipsoida.