Svemirske maglice

Svemirske maglice su oblaci međuzvjezdanog plina i prašine. Neke od njih su rodilišta zvijezda, a neke zvjezdana groblja. Postoji nekoliko podvrsta svemirskih maglica:

M42 - Orionova maglica

Maglica Konjska glava

Difuzne maglice

Difuzne maglice su oblaci međuzvjezdanog materijala, uglavnom međuzvjezdanog plina i prašine. Ako su dovoljno velike i masivne, često se u njima započne proces stvaraja mladih zvijezda. Oblak plina poremečen drugim utjecajima, npr drugim oblakom plina, eksplozijom supernove itd. počinje se rotirati, sažimati. Središte oblaka postaje sve gušče i toplije, sve dok jezgra ne postane usijana...stvorila se protozvijezda - mlada zvijezda umotana u oblak plina i prašine. Ako je temperatura dovoljno visoka, protozvijezda se pretvori u pravu zvijezdu... zbog toga ovakve maglice nazivaju i "koljevkama zvijezda"

Neke od ovih mladih zvijezda su često vrlo masivne i visoke temperature, tako velike da njihova visoka energija koju zrače, može pobuditi okolni plin (največim dijelom vodik) da isijava i sjaji.- takve maglice zovemo EMISIONIMA. Ovakve maglice su mjesta gdje ima najviše mladih zvijezda. (M 42 Orionova maglica).

Ako zvijezda nije dovoljno velika i sjajna da pobudi okolni plin na isijavanje, njezino svjetlo se može reflektirati od okolnog plina i prašine - takve maglice nazivamo REFLEKCIONIM.

TAMNE maglice su oblaci prašine koji su jednostavno zakrili svijetlo zvijezda iza njih. Fizički su vrlo slične reflekcionim maglicama. Izgledaju drugačije samo zbog takvog položaja između izvora svjetla, oblaka svemirske prašine i plina i Zemlje. Tamne maglice se često vide udružene zajedno sa reflekcionim i emisionim maglicama. Prosječna difuzna maglica je obično nekoliko stotina svjetlosnih godina u promjeru ( Maglica Konjska glava).

M57 - Prstenasta maglica u Liri

Planetarne maglice

Planetarne maglice su oblaci plina koji je "izbačen" iz zvijezde koja je pri kraju svoga života (one koje su potrošile sve svoju jezgrino gorivo i zbog toga uizbacile na površinu i okolinu značajnu količinu svoje mase i plinovite ovojnice. Takve maglice se brzo šire i tamne dok se njihov materijal raspršuje u međuzvjezdani prostor. Inače, nemaju ništa zajedničko sa planetima več su nazvane tim imenom jer često u malim teleskopima izgledaju poput planeta. Tipična planetarna maglica, kakva je npr M57 ima u promjeru oko jednu svjetlosnu godinu.

Naše Sunce će vjerojatno "stvoriti" planetarnu maglicu ali tek za oko 5 milijuna godina.

M1 - Rak maglica

Ostaci supernove

Kada zvijezda ostari, (nakon stanja crvenog diva ili bijelog patuljka) eksplodira nezamislivom snagom koja svojom sjajnošču 10 milijuna puta premašuje sjaj Sunca. Taj događaj nazivamo supernova u kojoj dolazi do izbacivanja vrlo velikog dijela zvjezdane mase i širenja u prostor. Taj plinoviti materijal oko centralne zvijezde nazivamo "ostatkom supernove" što i je.

Najpoznatiji ostatak eksplozije zvijezde - supernove je Rak maglica (M1) . Ovisno o tipu supernove, može u centru eksplozije biti ostatak zvijezde u obliku neutronske zvijezde.

 

 


(C) Copyright 1996 - 2022 by Andjelko Glivar. All rights reserved. This material may not be published in any form without permission.


 


Novosti ljubaznošću Universe Today!

Friške novosti


TRENUTNA FAZA

moon phase info

Mjesec večeras


Vrijeme iznad Europe i Hrvatske - hoće li biti vedro večeras?


Google
Web www.CroAstro.com