Fotografiranje neba običnim fotoaparatom sa "običnim" objektivom
je prvo što bi svaki astronom amater koji se želi baviti astrofotografijom
trebao probati. Osim snimanja neba sa dugom ekspozicijom i nepokretnim
aparatom, gdje se dobiju tragovi zvijezda, atraktivne fotografije mogu
se dobiti tzv. "piggyback" snimanjem. Za to je potrebno imati
teleskop sa ekvatorijalnom montažom na čija se "leđa" odnosno
tubus, montira fotoaparat. Teleskop služi za pračenje i neutraliziranje
vrtnje neba. Uz osjetljivi film (preporučam 800 ASA ili više), odnosno danas digitalnim aparatima, mogu se dobiti
izvrsne snimke cijelih sazviježda, večih maglica i Mliječnog puta. Treba
imati u vidu, što je veča žarišna duljina objektiva kojim se snima, to je
potrebno preciznije pračenje neba.
Snimka Mliječnog puta u području Strijelca i Škorpiona složena je od deset ekspozicija od 15 sekundi na Canon EOS 350D (1600ASA, 15mm/f4,5). Za ovakve snimke nije potrebno pračenje neba, no treba imati na umu, što je veča žarišna duljina objektiva, to če ekspozicija kod koje se još neče zapaziti pomak zvijezda, biti krača. U mjestima sa tamnim nebom, bez svjetlosnog zagađenja, moguče je dobiti snimke poput ove, odnosno daleko bolje. Na snimci se vidi ljepota Mliječnog puta iznad otoka Paga, u srpnju 2006. Čak niti svjetla grada Paga (lijevo) i Novalje (desno) nisu narušila ljepotu zvijezda, iako ih je nažalost, daleko više nego prije par godina. |
Fotografija dolje:
Mliječni put u području sazviježđa Strijelac i Orao. Od desnog donjeg kuta
prema gore, jasno se vide Lagoon maglica (M8), Trifid maglica (M20), Omega
maglica (M17)i Orlova maglica (M16). Mogu se uočiti i mnogi rasijani skupovi
zvijezda u ovom području.Iz takve fotografije lako možete napraviti svoju
vlastitu kartu neba, kao što je to prikazano na fotografiji desno dolje. |
